Šta stavljati u jutarnju kafu radi varenja? Šta tvrdi tekst o „doktoru“, a šta se može proveriti

Urednik Zanimljivo.rs
5 Min Read

Naslov obećava jednu kašičicu „ovoga“ posle koje će crevo raditi „kao sat“. Telo teksta nigde ne pominje kašičicu i ne imenuje jedan sastojak. Nabraja četiri dodatka, a samo uz jedan, cimet, stoji količina: prstohvat.

Portal Radio Talas objavio je tekst 16. oktobra 2026. (potpis: „Redakcija“, rubrika „Zanimljivosti“). Pročitali smo ga i proverili ono što se može proveriti.

Šta tekst zaista preporučuje

Biljno mleko (bademovo ili sojino), prstohvat cimeta, čist kakao bez šećera i MCT ulje. Uz to savet da se promene uvode postepeno i da univerzalne formule nema.

Autor tvrdi da kombinacija „značajno“ poboljšava varenje. Ni reč o stolici, zatvoru ili redovnosti, a upravo to naslov obećava.

Doktor bez adrese

Preporuke se pripisuju gastroenterologu, čije se ime piše dvojako: „Sauraba Setija“ u uvodu i „Saurab Seti“ u telu. Navodi se da je obrazovanje stekao na Harvardu i Stanfordu.

Nema bolnice, intervjua, linka ni citata. Identitet i titulu ne možemo da potvrdimo iz teksta. Reč „stručnjaci“ u množini stoji uz jednu osobu.

Kafa je već pokretač

Tekst objašnjava da kafa kod osetljivih ljudi nadražuje crevo. To se slaže sa onim što se zna, samo obrnuto od naslova: kafa je sama po sebi stimulans.

Rao i saradnici (1998) merili su pritisak u debelom crevu kod 12 zdravih dobrovoljaca. Crna kafa sa kofeinom pojačala je aktivnost debelog creva, otprilike koliko i obilan obrok. Za dekofeinisanu kafu rezultati nisu jasni. Uzorak je mali, studija stara, a sažetak nije sasvim dosledan oko dekofeinisane kafe.

Dakle, ne treba dodatak da bi kafa pokrenula crevo. Ponekad je potrebno suprotno.

Cimet: pun obećanja, malo sigurnosti

Tekst kaže da cimet stabilizuje šećer u krvi i blago smiruje upalu.

Američki nacionalni centar za komplementarno zdravlje (NCCIH) piše drukčije. Istraživanja o cimetu, posebno o dijabetesu, teško je tumačiti jer se često ne zna koja je vrsta ili deo biljke ispitivan. Istraživanja ne daju jasnu podršku za bilo koje zdravstveno stanje. Cimet se ne navodi kao pomoć za varenje, a probavne tegobe su među mogućim neželjenim efektima većih količina.

Tekst ne precizira vrstu cimeta. Prema NCCIH, kasija sadrži kumarin, a pri dužoj i većoj upotrebi oprezni treba da budu ljudi sa bolestima jetre. Obične kulinarske količine su verovatno bezbedne. Ko uzima lekove, neka pita lekara ili farmaceuta.

Kakao i crevne bakterije

Tekst kaže da polifenoli iz kakaa hrane korisne bakterije.

U komentaru iz 2013. (Hayek, Frontiers in Pharmacology) opisana je samo jedna ljudska studija: dvostruko slepa, na zdravim ljudima, u kojoj su pića sa više kakao-flavanola povećala broj bifidobakterija i laktobacila. Veličina uzorka u tom komentaru nije navedena, a sam autor to iznosi kao hipotezu. Originalni rad nismo mogli da otvorimo, pa se oslanjamo na ovaj prikaz.

Jedna mala studija ne dokazuje da kakao u kafi „popravlja“ varenje.

MCT ulje

Prema WebMD-u (pregled iz oktobra 2025), najčešće nuspojave MCT ulja su proliv, mučnina i nelagodnost u stomaku. Njegove koristi „nisu dobro utvrđene“, a za varenje ne navodi nikakvu potvrđenu korist. Ljudi sa dijabetesom, bolestima jetre ili pankreasa treba da se obrate lekaru.

Tekst o tome ćuti, a nabraja MCT kao pomoć za varenje.

Šta tekst ne kaže

Nema upozorenja o alergiji na orašaste plodove ili soju. Nema reči o refluksu, sindromu iritabilnog creva niti o lekovima. Nema saveta da se konsultuje lekar.

Za biljno mleko tvrdnja da „neutrališe kiselost kafe“ nema izvora, i nismo našli podatak koji je potvrđuje.

Šta ostaje

Ostaje opšta ideja da kafa ne mora svima prijati i da se vredi pitati šta nam prija. Ne ostaje čarobni dodatak, ni „crevo kao sat“.

Ako imate dugotrajne probleme sa stolicom, krv u stolici ili nagle promene, ne rešavaju se kafom. To je razgovor sa lekarom.

Ovaj tekst je informativne prirode i nije medicinski savet.

Priču prenosimo prema pisanju portala Radio Talas (16. oktobar 2026), a podatke proverili prema studiji Rao i saradnika (1998), NCCIH-u (Cinnamon: Usefulness and Safety), komentaru Hayeka (2013) i WebMD-u (Medium Chain Triglycerides, 2025).

Podeli ovaj članak
Urednik portala Zanimljivo.rs. Tekstove piše i proverava izvore pre objave. Pravila rada pročitajte na stranici Uređivačka politika, a greške i primedbe pošaljite na kontakt@zanimljivo.rs.
Нема коментара