Koliko kilograma treba da ima žena visoka 170 cm: šta piše u tabeli, kako se računa BMI i šta brojke ne govore

Urednik Zanimljivo.rs
4 Min Read

Visina 170 centimetara. Koliko kilograma je „taman“?

Stil Kurira je 11. oktobra 2024. objavio tekst (autorka Milka Đukić, prema Blic Ženi) sa naslovom da je to „tabela za sve generacije“. Proverili smo šta u njoj stoji i šta o tome kažu zdravstveni izvori.

Šta piše u tabeli

Za ženu visoku 170 cm tekst daje po tri težine u svakoj starosnoj grupi: za vitkiju, srednju i krupniju građu.

U 18–25. godini to je 55, 61 i 67 kilograma. U 25–40. godini 56,5, 62,5 i 68,5. U 40–50. godini 58, 64 i 70. U 50–60. godini 60, 66 i 72.

Na kraju stoji i opšta podela: ispod 53,5 kg je nedovoljna težina, od 53,5 do 72 kg normalna, od 72 do 86,5 kg povećana, a preko 86,5 kg prekomerna.

Šta je iza tih brojeva

Tekst ne pominje formulu. Mi smo je izračunali.

Telesna masa se u zdravstvu najčešće procenjuje preko indeksa telesne mase, BMI: težina u kilogramima podeljena kvadratom visine u metrima. Granice se prema NIDDK (američki zdravstveni institut) kreću ovako: 18,5 do 24,9 je zdrava težina, 25 do 29,9 prekomerna težina, a od 30 gojaznost.

Za 170 cm to znači otprilike 53,5 do 72 kilograma. Tabela iz Stila se poklapa sa tim granicama. To je naše preračunavanje, ne tvrdnja teksta.

Primera radi, 61 kilogram i 170 cm daju BMI od 21,1. Sve težine iz tabele daju BMI između 19,0 i 24,9. Dakle, sve spadaju u zdravi raspon.

Zašto „idealna težina“ raste sa godinama?

U tabeli težina raste sa uzrastom. Nutricionistkinja iz teksta objašnjava da se mišićna masa smanjuje sa godinama.

Ovo nismo mogli da potvrdimo. Tabela BMI kategorija koju smo pročitali (NIDDK) važi za sve odrasle od 20 godina i ne menja granice sa godinama. Ne tvrdimo da je pomak pogrešan, samo da je to stav izvora, a ne deo standardne klasifikacije.

Nutricionistka je u tekstu navedena sa dva različita prezimena (Mitrović i Mirković), što ne uliva poverenje.

Tekst nudi i savete o ishrani i vežbanju po godinama. Njih ne prenosimo: preporuke o unosu hrane pripadaju lekaru ili nutricionisti, ne tabeli.

Šta BMI ne meri

Koliko je ovakva tabela pouzdana? Ograničeno.

BMI je 1832. osmislio belgijski matematičar Adolf Ketle (Quetelet) za proučavanje stanovništva, ne pojedinaca. Prema tekstu univerziteta Loughborough (2023), Svetska zdravstvena organizacija je i sama rekla da BMI treba tumačiti uz druge činioce zdravlja.

BMI ne razlikuje mišiće, masno tkivo i kosti. Mišićava osoba može imati visok BMI uz malo masti. Ne pokazuje ni gde telo skladišti masnoće, a to može da utiče na rizik.

Zato je engleski NICE 2022. preporučio da se uz BMI koristi i odnos struka i kukova, a Američko lekarsko udruženje upozorava da se BMI ne koristi kao jedini alat.

Kako koristiti ove brojke

Kao okvir, ne kao cilj. Raspon od 53,5 do 72 kilograma je opseg u kome je BMI u „zdravom“ pojasu, a ne preporuka da se težina menja.

Obe krajnosti su važne: i premala težina je zdravstveni problem. Nutricionistkinja u tekstu kaže da pravu težinu može da odredi samo stručnjak. U tome se slažemo.

Ako vas brine težina, razgovarajte sa lekarom, bez samostalnog držanja dijeta. Ovaj tekst je informativne prirode i ne zamenjuje savet lekara ili nutricioniste.

Priču prenosimo prema pisanju Stila Kurira (11. oktobar 2024, prema Blic Ženi), a podatke proverili prema NIDDK i tekstu Univerziteta Loughborough (2023).

Podeli ovaj članak
Urednik portala Zanimljivo.rs. Tekstove piše i proverava izvore pre objave. Pravila rada pročitajte na stranici Uređivačka politika, a greške i primedbe pošaljite na kontakt@zanimljivo.rs.
Нема коментара