Stanko iz Leskovca i „25 sati posle smrti“: šta on tvrdi, šta se može proveriti i šta medicina zna o povratku posle srčanog zastoja

Urednik Zanimljivo.rs
4 Min Read

Naslov koji tvrdi kao činjenicu

„Stanko iz Leksovca oživeo je na svojoj sahrani 25 sati nakon smrti.“

Tako je 29. oktobra 2026. glasio naslov na portalu Stil Kurir. Pročitali smo tekst. U njemu je to lično svedočenje, a ne potvrđena činjenica.

Šta tekst prenosi

Stanko Urošević, prema tekstu, tvrdi da je 22. novembra 1989. proglašen mrtvim, a da je 25 sati kasnije oživeo dok se porodica spremala za sahranu. Kaže da je tokom tog vremena video nebo i pakao i da mu je rečeno da ljudima prenese poruku o veri.

Hitna pomoć je, kako tvrdi, dolazila da utvrdi smrt, a kasnije je razgovarao sa patologom koji nije mogao da objasni šta se dogodilo. Nijedna od tih osoba nije imenovana, a priču nije potvrdila nikakva ustanova.

Odakle „25 sati“

U telu teksta, 25 sati se računa od trenutka kad je njegova supruga zatekla njegovo telo potpuno hladno, a ne od trenutka smrti. Naslov, dakle, tvrdi više nego što telo kaže.

Šta nauka kaže o povratku posle zastoja srca

Postoji pojava koja se zove „Lazarov fenomen“: spontani povratak cirkulacije posle prekida reanimacije. Sistematski pregled iz 2014. (časopis Emergencias) našao je 49 opisanih slučajeva. U većini je do povratka došlo u prvih desetak minuta, a najduže posle 33 minuta. Autori kažu da su dokazi slabog kvaliteta i savetuju da se bolesnik nadgleda pet do deset minuta pre nego što se smrt utvrdi.

Dakle, medicinska literatura poznaje minute, a ne 25 sati. To ne znači da priča nije doživljena onako kako je on pamti. Znači da se ne može uklopiti u poznate medicinske slučajeve.

Zašto se to uopšte dešava

Autori pregleda kažu da mehanizam nije poznat. Najprihvaćenije objašnjenje je povišen pritisak u grudnom košu zbog zaostalog vazduha u plućima posle veštačkog disanja. Pominju se i kasno dejstvo lekova, poremećaji u krvi i drugi uzroci. Većina tih bolesnika nije preživela: oko 63 odsto umrlo je u bolnici. Slučajevi se, dakle, opisuju u bolnicama, uz praćenje, a ne posle dužeg perioda bez ikakve nege.

Šta su iskustva bliska smrti

Mnogi preživeli opisuju svetlost, tunel ili susret sa voljenima. Studija AWARE (Parnia i saradnici, 2014), koja je pratila 2060 srčanih zastoja, intervjuisala je 140 preživelih. Prema sažetku, 46 odsto je imalo neka sećanja, 9 odsto iskustva bliska smrti, a 2 odsto je opisalo svesno opažanje stvarnih događaja. Autori zaključuju da svest može da postoji i kad se ne može klinički uočiti, ali sažetak ne tvrdi da je to dokaz zagrobnog života.

Šta kaže zakon

Prema današnjem tekstu Zakona o sahranjivanju i grobljima, sahrana se može obaviti najranije 24 sata posle smrti, a smrt se utvrđuje po posebnim propisima. Nismo proverili šta je važilo 1989. godine.

Verovanje i svedočenje

Za mnoge vernike ovakva svedočanstva imaju duhovno značenje i ne traže medicinsku potvrdu. Tekst izričito kaže da je reč o ličnom iskustvu. Mi ga niti potvrđujemo, niti opovrgavamo; samo pokazujemo koji deo priče može da se proveri, a koji ne može. O pitanjima vere razgovarajte sa svojim sveštenikom, a o zdravlju sa lekarom.

Šta ostaje

Priča iz Leskovca je svedočenje jednog čoveka o događaju iz 1989, objavljeno kao činjenica u naslovu. Telo teksta je oprezno, ali bez potvrde. Poštujte iskustvo, ali ne uzimajte ga kao medicinski podatak.

Ovaj tekst je informativne prirode i ne predstavlja medicinski ni verski savet.

Ovo je prerađena i dopunjena verzija članka objavljenog 29. oktobra 2026. na portalu Stil Kurir. Podatke proverili prema:

Podeli ovaj članak
Urednik portala Zanimljivo.rs. Tekstove piše i proverava izvore pre objave. Pravila rada pročitajte na stranici Uređivačka politika, a greške i primedbe pošaljite na kontakt@zanimljivo.rs.
Нема коментара