Šta zaista utiče na dugovečnost: obim struka, kretanje, san i prijatelji, uz ono što nauka može da potvrdi

Urednik Zanimljivo.rs
4 Min Read

Naslov koji obećava devet

„9 znakova da ćete živeti duže nego što mislite: evo šta utiče na dugovečnost.“

Tako je 21. oktobra 2026. glasio naslov na portalu Radio Talas. Pročitali smo ceo tekst. Izbrojali smo pet odeljaka, ne devet.

Zato smo uzeli ono što tekst zaista tvrdi i proverili ga.

Šta tekst tvrdi

Tekst kaže da dugovečnost zavisi od gena i svakodnevnih navika, a da su navike možda važnije. Nabraja obim struka, fizičku aktivnost, krvni pritisak, ishranu i mentalno zdravlje sa društvenim vezama. Na kraju dodaje san.

To je razumna lista. Ali nijedna stavka nije „znak“ da ćete živeti duže. To su stvari na koje možete da utičete.

Obim struka

Tekst navodi granice od 80 centimetara za žene i 94 za muškarce. Te vrednosti se zaista koriste. Brazilski magazin Pesquisa FAPESP, pozivajući se na dokument Međunarodnog društva za aterosklerozu iz 2020, piše da su muškarci sa strukom većim od 94 cm i žene većim od 80 cm osetljiviji na dijabetes i kardiovaskularne bolesti, nezavisno od visine. Isti dokument predlaže da se muška granica spusti na 90 cm.

Dokument upozorava na razlike među etničkim grupama. Zato brojke nisu dijagnoza. Za procenu rizika obratite se lekaru.

Kretanje

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) za odrasle od 18 do 64 godine preporučuje najmanje 150 minuta umerene aktivnosti nedeljno ili najmanje 75 minuta intenzivne, ili njihovu kombinaciju. Za dodatne koristi može se povećati na 300 minuta umerene. Vežbe snage, za velike mišićne grupe, preporučuju se dva ili više dana nedeljno.

Tekst Radio Talasa navodi samo 150 minuta i dodaje vežbe snage, što se slaže sa SZO. Američki CDC daje iste brojke.

Društvene veze

Tekst kaže da „istraživanja pokazuju“ da ljudi sa jakim vezama žive duže, ali ne navodi nijedno. Najpoznatija je analiza Džulijane Holt-Lunstad iz 2010. u časopisu PLoS Medicine: 148 studija, 308.849 ljudi, prosečno praćenje 7,5 godina. Ljudi sa jačim društvenim vezama imali su 50 odsto veću verovatnoću da prežive u posmatranom periodu.

Autori navode ograničenja: podaci su uglavnom iz Severne Amerike i Zapadne Evrope, mere odnosa su često grube, a uzročnost nije lako utvrditi.

San

San se u tekstu pominje tek u poslednjoj rečenici, a nije obrađen. Analiza Kapučija i saradnika iz 2010. (16 studija, oko 1,38 miliona ljudi) povezala je i prekratak i predug san sa većim rizikom od prerane smrti: relativni rizik 1,12 za kratak i 1,30 za dug san. Za referencu je uglavnom uzimano sedam sati.

Autori ističu da su podaci posmatrački i da je san zapisivan upitnikom. Predug san može da bude posledica bolesti, a ne uzrok.

Šta nismo mogli da proverimo

Krvni pritisak i ishranu tekst opisuje opštim rečima: visok pritisak često prođe neprimećen i može da ošteti srce, krvne sudove i bubrege, a mediteranska ishrana se „često povezuje“ sa manjim rizikom od srčanih bolesti. Za to nismo uspeli da otvorimo odgovarajući izvor, pa tvrdnje ne ocenjujemo.

Šta ostaje

Dugovečnost nije predskazanje, a pet navika iz teksta ima podršku, uz razlike u jačini dokaza. Najbolje je ono što zavisi od vas: kretanje, san, merenje pritiska i ljudi oko vas.

Ovaj tekst je informativne prirode i nije medicinski savet. Za pitanja o zdravlju obratite se lekaru.

Ovo je prerađena i dopunjena verzija članka objavljenog 21. oktobra 2026. na portalu Radio Talas. Podatke proverili prema:

Podeli ovaj članak
Urednik portala Zanimljivo.rs. Tekstove piše i proverava izvore pre objave. Pravila rada pročitajte na stranici Uređivačka politika, a greške i primedbe pošaljite na kontakt@zanimljivo.rs.
Нема коментара